Porast broja vozila, a samim tim i saobraćaja, tokom posljednjih decenija je utjecao na količinu stresa sa kojim se profesionalni vozači suočavaju na svakodnevnom nivou. Povećano zagađenje koje izazivaju motorna vozila samo pridodaje već postojećim standradnim zdravstvenim problemima od kojih vozači inače pate, budući da je riječ o zanimanju gdje je uglavnom sjedi, a dokazano je da je sjedenje loše za zdravlje.
Dodatni stres izaziva i činjenica što nerealistični rasporedi izazivaju kašnjenje isporuka busom ili kamionom, što neposredno izaziva nezadovoljstvo i konflikt sa klijentima, odnosno mušterijama. Posao na smjenu, i 24/7 dostupnost vozača utječe na smanjenu mogućnost vremena provedenog sa porodicom, ili čak osnivanja iste, ali i hroničnog umora kod vozača.
Pored ovoga, pošto vozači nisu ograničeni dobom dana kada će voziti, noćna vožnja sama po sebi povećava rizik od nesreće zbog povećanog umora i smanjene koncentracije. U nastavku teksta se možete bliže informisati o zdravstvenim rizicima sa kojima se vozači suočavaju.
Rizik od povreda i problemi uzrokovani neaktivnošću
Kao što smo već naveli, profesionalni vozači su podložni mnogim oboljenjima, od kojih za većinu postoji rješenje i terapija koju mogu primjenjivati, a kada je u pitanju fizikalna terapija, treba biti obazriv pri izboru fizioterapeuta. Savjet je da se uvijek dobro informišete o tome kakvi Vas doktori očekuju, šta tretman podrazumjeva i druge važne informacije. Srećom, postoje mjesta na kojima možete vidjeti i odgovore na česta pitanja pacijenata o tome kako izgleda tretman fizikalne terapije, na koji način se primjenjuje, koliko je tretmana potrebno i slično.
Sjedentarna priroda vožnje znači da kičma postaje slabija, a ramena i vrat napetiji. Ova oslabljenost mišića kod vozača može uzrokovati pojavu diskus hernije i uklještenih nerava, pored toga, konstantno sjedenje izaziva slabiju cirkulaciju, što s druge strane uzrokuje nedovoljan dotok krvi do ekstremiteta i potencijalnu pojavu čireva.
Također, nedostatak fizičke aktivnosti rezultura slabijim tijelom koje je onda podložnije ukočenosti, umoru i bolovima u mišićima i preponama. U pojedinim industrijama čak 50% vozača pati od nekog vida bola u leđima, od kojih je bol u donjem dijelu leđa najčešći.
Oboljenja izazvana različitim vrstama zagađenja
Aero zagađenje izazvano pojačanim saobraćajem, naročito partikule kao što je azotni oksid, ugljen monoksid, sumpor dioksid, a da ne spominjemo čestice dizela, koje se smatraju jednim od glavnih uzročnika raka, ozbiljno ugrožavaju zdravlje vozača budući da su stalno u kontaktu sa ovim gasovima, ma koliko dobar klima uređaj da imaju u vozilu. Pored oboljenja kao što su rak bešike i pluća, aero zagađenje utiče i na nastanak ili pojačanje određenih hroničnih oboljenja kao što su astma, bronhitis ili iritacija očiju.
Osim aero zagađenja, ne smijemo zaboraviti da spomenemo zagađenje “bukom”, odnosno konstantna izloženost jakim zvucima i vibracijama, što znatno utiče na smanjenje kvaliteta života vozača, da ne spominjemo da tokom života to izaziva oštećenje sluha.
Gastrointenstinalni poremećaji i umor
Peptički čir je uobičajena boljka kod vozača, budući da imaju tendenciju da ili dehidriraju ili da predugo trpe kad je u pitanju redovno pražnjenje bešike. Dehidracija je u stanju da izaove brojne probleme po zdravlje, a u nekim ekstremnim slučajevima je u stanju da izazove i ozbiljna oštećenja mozga.
Posljedice dehidracije su letargija, glavobolja i usporene reakcije, zbog čega se ne preporučuje da popijete tabletu protiv bolova, već je dovoljno da uzmete čašu vode pa će glavobollja prestati sama od sebe.
Kad je u pitanju letargija i umor, oni su najčešće uzrokovani što nedovoljnim unosom tečnosti, što neredovnim obrocima budući da vozači ili jedu na pauzama, koje su nekad jako rijetke, ili jedu dok voze, a tad je nerijetko riječ o jako nekvalitetnoj i brzoj hrani koja podstiče gojaznost i umor, budući da oduzima više energije za varenje. Pored ishrane, vozači često pate od poremećaja sna koji jako teško mogu da nadoknade, a ritam sna diktira i budnost i ishranu vozača, samim tim.
Pored fizikalne terapije, koja se preporučuje za bolove i u slučaju povreda, vozači treba da pokušaju da iskontrolišu svoju ishranu i unos tečnosti, ali budući da su poslodavci odgovorni za zdravlje i produktivnost svojih radnika, na njima leži odgovornost da naprave rasporede koje su vozači u stanju da ispune, kao i da ispoštuju njihov ritam sna koji se lahko poremeti prilikom dugih vožnji i da im omoguće kvalitetne periode odmora, jer odmorni vozači su i bezbjedniji i pod manjim rizikom.
Ako razmišljate o karijeri profesionalnog vozača, zanimljivo je i da Slovenija sve više nudi pogodnosti za strane državljane kada je u pitanju pronalazak posla, a pogotovo u oblasti saobraćaja.
Izvor: Seebiz
