U proteklih nekoliko godina gradski prevoz u Beogradu je doživio značajno unaprijeđenje sa nabavljenjem novih vozila, a u idućem periodu se nastavlja tim putem. U januaru je sa radom krenulo još deset novih električnih autobusa koji su formirali i EKO 2 liniju.
Linija EKO 2 je od Beograda na vodi do Kalemegdana. Vozila na toj liniji će raditi s vremenom okreta od 80 minuta i intervalom nailaska od 10 minuta. Tvrtka Chariot Motors, u konzorciju s DAT Holdingom, pobijedila je na tenderu za isporuku deset solo, ultrakondenzatorskih (UC) električnih autobusa glavnom gradu Srbije, beogradskom operateru javnog prevoza GSP. Ponuda konzorcija uključivala je deset UC e-buseva kapaciteta 80 putnika, četiri električna punjača, dijagnostičke alate i obuku osoblja.
Ključni kriterij na tenderu bilo je vrijeme punjenja električnih autobusa, koje je bilo ograničeno na 7 minuta. Za razliku od skupih i teških baterija, čija masa dostiže i 2,5 tone, superkondenzatori funkcioniraju znatno jednostavnije, teški su 960 kg, a njihovo punjenje preko pantografa traje samo 8–10 minuta. To je dovoljno da autobus, zahvaljujući kapacitetu od 20 kWh, prijeđe oko 20 kilometara. Pokreću ga dva asinhrona Simensova elektromotora, čija snaga iznosi po 90 kW, uz maksimalni okretni moment od po 430 Nm, što je dovoljno za maksimalnu brzinu od 70 km/h. Čitava konstrukcija postavljena je na dvije ZF-ove osovine. Karoserije autobusa su proizvod Higera.
U 2016. godini je u Beogradu pušteno u komercijalni promet prvih pet električnih autobusa istog dobavljača. Od tada na liniji EKO 1 rade na temperaturama između -14°C i 40°C te svakodnevno od 5:30 do 23 sata. Godišnja kilometraža svakog autobusa je preko 62.000 km. Prema proizvođaču, u prvoj godini rada, e-autobusi Chariot nudili su 97,5 posto dostupnosti: veću od dizel ili CNG autobusa i trolejbusa. Chariot Motors tvrdi kako su troškovi održavanja samo četvrtina onih za dizelski autobus. Pored toga, Beograd očekuje isporuku 100 zglobnih autobusa na plin, jer Strategija Grada Beograda za smanjenje zagađenja podrazumijeva da do 2030. godine u javnom prevozu više ne bude niti jedno vozilo koje koristi dizelsko gorivo.
Dodatni vjetar u leđa ovoj strategiji daje i najava zamjenika gradonačelnika Beograda Zorana Vesića da je raspisan tender za kupovinu 80 novih trolejbusa, a da je cijeli posao vrijedan oko 47 miliona eura.
Vesić je podsjetio kako se u voznom parku Beograda nalazi 80 trolejbusa starosti 13 i pol godina, dok je prosječna starost autobusa malo više od osam godina. Kada bude stiglo 100 novih autobusa na plin koji su naručeni, a prvih 20 stiže u martu, prosječna starost autobusa bit će oko šest godina, čime se Beograd približava evropskim trendovima po pitanju starosti vozila u javnom prevozu. Zamjenik gradonačelnika je dodao kako će trolejbusi biti niskopodni te će imati rampe za osobe s invaliditetom i Wi-Fi. “Traženo je da svaki trolejbus ima 78 mjesta. Kupujemo 60 solo i 20 zglobnih trolejbusa. Time ćemo u narednih četiri do pet godina zamijeniti sve trolejbuse u Beogradu. Od trenutka potpisivanja ugovora, rok je 300 dana za isporuku prvih 20 trolejbusa, a zatim svake godine treba ih biti isporučeno po još 20”, rekao je Vesić.
“Poslednji trolejbusi kupljeni su 2011. godine. Sada ćemo dobiti kvalitetne trolejbuse koji će omogućiti da se naši građani komforno voze. Svi će biti klimatizirani i bit će užitak voziti se u njima. Nastavljamo modernizirati naš vozni park kada je u pitanju gradski prevoz”, kazao je. Vesić je rekao i da od onih koji će isporučiti trolejbuse traži da to budu najkvalitetniji trolejbusi koji se proizvode na svijetu, da imaju najmanje deset kilometara autonomije bez pantografa, što znači da će biti istovremeno i trolejbusi i autobusi. To bi omogućilo produženje i povezivanje nekih trolejbuskih linija bez izgradnje dodatne mreže, što je posebno važno, jer se ona i ne može bilo gdje postaviti.
Podsjetio je i na to da trolejbusi u Beogradu voze još od 1947. godine, kao i da će se svake godine u narednih pet godina kupovati novih 100 autobusa na prirodni plin. Pored gore spomenutih deset novih električnih autobusa, plan je da se svake godine kupi po još deset čime će širiti takozvane eko-linije. Prema planovima, kada 2030. godine završe prve dvije linije metroa i prigradsku željeznicu, imat će svega 500 autobusa na ulicama, a i oni će biti na prirodni plin ili struju. Zbog metroa će, razumljivo, biti manja potreba za autobusima. U Beogradu se polako kreće i sa zamjenom tramvaja. Tender za nabavku prvih 50 treba biti raspisan ove godine, tako da 2030. godine Beograd neće u javnom prevozu putnika imati niti jedno vozilo koje koristi fosilna goriva, što znači da će im prevoz u potpunosti biti ekološki.
izvor:transportmagazin.hr
