Naslovnica BHBus Info BHBus Info: Minimalni oporavak autobuskog tržišta (III)

BHBus Info: Minimalni oporavak autobuskog tržišta (III)

524
0
PODIJELI

Došli smo i do zadnjeg članka trilogije koja se tiče vozila koja su po prvi put registrovana u Bosni i Hercegovini tokom 2021. godine. Spomenuli smo da je naše istraživanje obuhvatilo M2 i M3 autobuse te M2G – terenske autobuse.

Kao što smo ranije spomenuli, prošla 2021. Godina je bila također izazovna, ali ipak nešto bolja od u svakom smislu katastrofalne 2020. Godine. Prošla godina je donijela poboljšanje uslova zbog Covid-19 pandemije. U praksi je to značilo puno olakšanije uslove za rad kako linijski tako posebno vanlinijski. Godina izgubljena u lock-downu je povećala ponovo želju za putovanjima kod ljudi, što su posebno osjetile turističke agencije i prevoznici koji se bave vanrednim vožnjama. Ipak, razumljiva je i bojazan prevoznika u obnovi voznih parkova, pošto je bilo preče da se saniraju štete i gubici iz 2020. Godine. Shodno tome, broj novoregistrovanih vozila u BiH prošle godine je bio veći, nego prethodne, ali ipak daleko od prosjeka prije 2020., što je, kada se sve uzme u obzir, sasvim očekivano.

Zbog detaljnijeg uvida u situaciju, spomenut ćemo karakteristike po prethodnim godinama i po broju vozila koja su registrovana po prvi put:
2010. – 224 vozila
2011. – 187 vozila
2012. – 234 vozila
2013. – 284 vozila
2014. – 312 vozila
2015. – 328 vozila
2016. – 401 vozila*
2017. – 428 vozila*
2018. – 423 vozila*
2019. – 379 vozila*
2020. – 163 vozila
2021. – 204 vozila
*Naš izvještaj pokazuje manje, jer nisu uzimani u obzir terenski minibusi koji nisu imali posebnu kategoriju

Ono što vidimo iz ovih podataka jeste da se od 2010. godine, kada je BiH priključena bezviznom režimu za zemlje Šengena, bilježi konstantno povećanje broja vozila koja se registruju po prvi put. Taj trend se nastavlja sve do 2017. godine kada doživljava vrhunac, da bi nakon toga počeo polako da, uslijed velike konkurencije, niskih cijena u prevozu, nesigurnih cijena nafte i nedostatka radnog kadra, opada. Covid-19 pandemija je taj proces tako reći zaokružila pa smo u 2020. godini imali rekordno nizak broj vozila, a ubilježili smo za jedan mjesec samo jednu novu registraciju. Prošla godina je bila godina početka oporavka. Gdje ćemo završiti – ne znamo, ali svi imamo nadu u bolje sutra, iako je ova 2022. godina krenula jako loše (socio-ekonomska loša situacija, poskupljenje nafte, poskupljenje životnih namirnica, odljev mladih i radno sposobnih, rat u Ukrajini…), ali svi se nadamo i očekujemo bolje sutra.

Tokom prošle godine najbolji mjesec je bio septembar kada je stiglo 27 vozila, a najlošiji februar sa 10, što je ipak očekivano, zbog kratkog mjeseca i početka godine. Vozila su stizala u 64 bh. grada, a najviše je bio istaknut decembar kada su registracije zabilježene u 17 različitih gradova. Tradicionalno, najviše vozila je stiglo u Banja Luku i Sarajevo – po 21, a Sarajevo je ubilježilo najviše registracija u jednom mjesecu – 8 u novembru 2021. Učešće je uzelo 22 proizvođača vozila, a zahvaljujući kombijima/minibusevima ubjedljivo prvi je bio Mercedes sa 72 vozila. Iza njega je bio MAN sa 47 vozila, a vrijedi spomenuti još i Setru sa 18 te Temsu, Irisbus/Iveco i Neoplan sa po 8 vozila. Da nije bilo Mercedes Sprintera, vjerovatno bi MAN odnio pobjedu pošto kaska za Mercedesom u segmentu manjih vozila. Najviše različitih proizvođača smo imali registrovano u novembru i decembru – po devet, dok je najmanje, logično, bilo u februaru – četiri. Najregistrovaniji brend je ubjedljivo Mercedes, koji je bilježio minimalno po jednu registraciju svaki mjesec, dok je Mercedes ubilježio i najviše registracija u jednom mjesecu. To je bilo u aprilu kada je registrovano 11 Mercedesovih vozila.

Starosna struktura vozila je i dalje prilično loša gdje dominiraju vozila iz 2006. – 2010. godine (posebno 2007. sa 33 vozila i 2008. sa 38 vozila). Zanimljivo je da je svaki mjesec bila po minimum jedna registracija vozila iz 2007. godine, dok recimo nije nikako bilo registracija vozila iz 2017. i 2018. godine. Najviše registrovanih vozila sa različitim godinama proizvodnje smo imali u septembru – njih 16, dok smo u aprilu imali čak devet registracija vozila sa istom godinom, 2008., što je rekord. Ovo nam pokazuje da je bilo interesantno i u sferi eko normi.

Očekivano je da je broj Euro 3 vozila drastično opao, pošto njihov uvoz više nije moguć, pa su registrovana samo vozila koja su uvežena znatno ranije, ali nisu prije bila registrovana. Takvih vozila je bilo ukupno 11. Očekivano, najviše je bilo registrovanih vozila sa Euro 4 motorom, što je i minimum za uvoz autobusa. Takvih vozila je bilo čak 84. Vozila sa Euro 5/EEV motorima je bilo 76, dok je vozila sa Euro 6 motorima registrovano 32. Bitno je spomenuti da je tokom 2021. godine registrovano po prvi put i 21 vozilo sa ekološkim pogonom na plin. Doduše, sva vozila su rabljena, ali i to je u ovakvim okolnostima korak naprijed. Logično, vozila su registrovana u Sarajevu i Tuzli, a najviše ih je registrovano u novembru – devet. O novim vozilima na plin za sada možemo samo sanjati, baš kao i o električnim klasičnim autobusima. I to pokazuje koliko kasnimo za regionom, u kojem se kupuju novi autobusi sa elektro pogonom i pogonom na olin (Hrvatska i Srbija). Doduše, u ovoj godini nas očekuje registracija i novih trolejbusa koji stižu u Sarajevo, a koji će se voditi kao električna vozila pa će statistika biti bolja.

Raduje činjenica da je prodano i 22 nova vozila. Prednjači Mercedes sa svojim modelom Sprinter u izvedbama 316, 516 i 519, a bilo ih je ukupno devet tokom 2021. godine. Mercedesa slijedi GAZ sa sedam vozila. Najviše vozila je registrovano u januaru – pet, dok april, juli i oktobar nisu imali ni jedno novo registrovano auto. Međutim, poražavajuća je činjenica da prošle godine nije prodan ni jedan jedini klasični autobus M3 kategorije od 12 ili više metara te se nadamo da će 2022. godina biti puno bolja u tom segmentu. Smatramo da je nedovoljno da se autobuska scena u BiH u segmentu novih vozila temelji na vozilima kao što su GAZ, PAZ, Mercedes Sprinter, Iveco Daily i Fiat Ducato… Uz dužno poštovanje prema navedenim proizvođačima, ali jednostavno nije to to…

Od ostalih stvari vrijedi spomenuti da osim Centrotransove nabavke vozila na plin ni jedna firma nije išla u neki veći ciklus obnove vozila. O novim i da ne govorimo. Nova vozila su uglavnom završavala u državnim kompanijama za prevoze radnika i đaka. Situacija je i dalje teška, jer bukvalno fali svega – od putnika, preko vozača, mehaničara i tako dalje… Gradski saobraćaj u većim gradovima je znatno reduciran, broj međunarodnih linija također redukovan što zbog ograničenja za ulazak u pojedine zemlje što zbog ogromne konkurencije. FlixBus je definitivno stavio BiH u stranu po trenutnoj situaciji i dao je prednost EU zemljama pri oporavku u radu. Turizam je pokazao znake oporavka, ali će to biti još dugotrajan proces da se stigne zlatni period 2016 – 2018. godina, pošto domaća baza turista jednostavno ne može da opravda očekivanja autobuskih prevoznika.

Puno je neizvjesnosti u godini ispred nas, ali ipak, jedno je sigurno – Mi ćemo i dalje biti tu; pratićemo i dalje sve promjene, prinove, informacije i statistike!

U prilogu ispod možete pogledati i osnovne statističke pokazatelje na nivou godine: